Početna / Ekonomija / Edna Isić-Balić: BiH – top destinacija za halal turiste

Edna Isić-Balić: BiH – top destinacija za halal turiste

Turizam je najbrže rastuća privredna grana u Bosni i Hercegovini. Zadnjih godina struktura turista koji posjećuju naše turističke destinacije se znatno promijenila. Po državama iz kojih dolaze, starosna struktura te navike turista se mjenjaju od pasivnog u aktivni odmor.

Najmlađa grana turističke industrije u Bosni i Hercegovini je halal turizam.

Nakon što je u predhodnom periodu halal certificirano nekoliko hotela, hostela i restorana u 2019. godini Bosna i Hercegovina je dobila tri turističke agencije, u Sarajevu i Mostaru, koje su osposobljene i certificirane za pripremu i implementaciju turističkih aranžmana za halal turiste.

Tim povodom razgovaramo sa Ednom Isić-Balić iz Mostara, vanjskom saradnicom Agencije za certficiranje halal kvalitete, konsultant za halal kvalitetu.

Razgovarao: Sanadin Voloder

Koja je razlika između halal turizma i konvencijalonog turizma i kakvi su potencijali i prepreke za razvoj halal turizma u Bosni i Hercegovini?

U biti nema neke posebne razlike između halal turizma i konvencionalnog turizma, čak halal turizam ne možemo svrstati ni u specifične oblike turizma. To je jednostavno prilagođavanje određenih turističkih programa turistima, muslimanima, koji preferiraju halal lifestyle. Podrazumijeva nastojanje da se postigne sljedivost svih koraka u lancu pripreme i implementacije turističkih aranžmana u skladu s halal zahtjevima, kako bismo kao krajnji rezultat imali zadovoljnog turistu, koji će opet doći u našu lijepu domovinu i svojim preporukama privući nove turiste. Svaki turista ima određene zahtjeve prilikom putovanja, pa tako i “halal turista” kako ih mi često neformalno imenujemo.

Oni imaju sasvim, naizgled, jednostavne zahtjeve za koje često misle da Bosna i Hercegovina može jednostavno odgovoriti na njih.

Međutim, tu se pojavljuju problemi, odnosno nismo adekvatno pripremljeni za takvu klijentelu. Njihovi zahtjevi se ogledaju u tri primarna segmenta boravka u našoj zemlji, a to su: gdje će odsjesti, gdje će jesti i gdje će molitvu/namaz obaviti…

U osnovi ova tri pitanja su veliki potencijali za halal turizam u BiH, a prepreke su identifikovane i svakako se mogu preobraziti u prednosti. Smatram da su prepreke za halal turizam nesvjesnost naših poduzetnika, vlasnika u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, koji profit leži u njihovoj nesvjesnosti i koliko je važno da ovakvim turistima adekvatno odgovorimo njihovim halal zahtjevima, kako bismo doprinijeli razvoju turizma u našoj državi, te na taj način udruživanjem zajedničkih snaga za zajednički interes ostvariti i lični interes odnosno profit. Neminovna je potreba za implementiranjem halal standarda u ugostiteljske objekte: hotele, hostele, motele, restorane, odmarališta kao i kod turističkih operatera za pripremu i implementaciju halal turističkih aranžmana namijenjenim turistima koji žive islam.

Država bi trebala da prepozna vrijednost i važnost turizma općenito, a naravno i halal turizma kao najbržem rastućem segmentu ove djelatnosti, kako bi kroz određene javne pozive dodjeljivala sredstva ugostiteljskim objektima za implementaciju halal standard a i promociju halal turizma. Ogroman potencijal leži u turizmu u našoj domovini. Iskoristimo ga.

edna isić1

 Kako biste iz Vaše vizure definirali pojam halal lifestyle koji se sve više komunicira u javnosti?

 Pri samom spominjanju lekseme “style” vezujemo za nešto što je trendy, što je cool, aktuelno. Božija riječ je halal – dozvoljeno koja se u Kur’anu spominje u 90 ajeta, u pogledu jela i pića, dok se haram-zabranjeno spominje u 19 ajeta. Ovo je zaista jedan od pokazatelja svevremenske vrijednosti i aktuelnosti Kur’ana. Nepobitno je da je Božija riječ  uvijek cool i aktuelna. Halal lifestyle se odnosi na cjelokupan život muslimana, onih koji žive vjeru. Islam je skup sistemskih vrijednosti koje su iste za svako vrijeme. Vjernici koji preferiraju ovakav način života se brinu da kroz sve segmente njihovog ovozemaljskog boravka budu u skladu s halalom. Počevši od brige šta jedu, i šta u svoje tijelo unose putem hrane, kozmetika i lijekova. Potom, kako zarađuju i da li je ta zarada halal zarada, te  kako žive i da li su i drugi životni segmenti usklađeni sa halalom, odnosno onim čime je Gospodar zadovoljan kao izrazom bogobojaznosti. Kao insani smo stvoreni s mogućnošću izbora. Na nama je da razboritošću biramo ispravno i donosimo odluke koje su dozvoljene, halal. Dok o ovom govorim, razmišljam o širini islama i koliko je bitno da tražimo uporište u vjeri u svim životnim situacijama. Slijedimo Božiju riječ i držimo se čvrsto Njegovog užeta.

 U vremenu koje je iza nas kada bi se spomenula tema halala, zapravo bi se i prije svega pomislilo na to da li je neka hrana koja se konzumira halal. Ovo usko shvatanje i svođenje pojma i pitanja halala na konzumerstvo nije više toliko dominantno. Kako tumačite ovu promjenu?

 Istina, halal je poprimio potpuno novu dimenziju shvatanja i primjenljivosti kroz mnoge druge djelatnosti. Što se tiče hrane i pića, to su bazne stvari, i od toga sve počinje. Kao muslimani naša je dužnost da provjeravamo da li su proizvodi koje konzumiramo halal ili haram. Najjednostavniji način kako da provjerimo status određenog proizvoda je da li ima na ambalaži halal oznaku. Agencija za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini nam je olakšala taj posao, te su uspostavili mobilnu aplikaciju HALAL BAZAR koja je namijenjena za provjeru halal statusa proizvoda i usluga. Ova aplikacija je svima dostupna, besplatna i vrlo jednostavna za upotrebu. Kada želite da provjerite status određenog proizvoda jednostavno uslikate/skenirate barkod proizvoda i u istom momentu dobijete informaciju o istom. Preko spomenute aplikacije možete pristupiti bazi podataka svih proizvoda koji su halal certificirani, kompanija kao i listu ugostiteljskih objekata čije su usluge halal certificirane.

Halal u današnjici ima i druge razmjere, širinu i sveobuhvatnost. Već sam govorila o prisustvu halala u turizmu. Halal je zastupljen i u kozmetičkoj, farmaceutskoj djelatnosti kao i u bankarstvu.

Živjeti u skladu sa halal principima dobija u vremenu u kojem živimo novu dimenziju shvatanja. Nove generacije muslimana shvataju to kao izazov pogotovo u kontesktu iskušenja i koncepta života kakav imamo u 21. stoljeću. Kako u tom kontekstu odgovoriti na zahtjeve vremena u kojem živimo i radimo?

Slažem se. Svako vrijeme nosi sa sobom novu dimenziju shvatanja različitih vrijednosti. Što se tiče halala, on je jasno koncipiran u Kur’anu. Koncepcija halala koja je stara 14 vijekova  i u 21. vijeku je jasna i primjenljiva. Kroz Božiju uputu, halal je prožet za razne životne situacije. Izučavanjem Kur’ana i sunneta, stručnjaci iz različitih oblasti dolaze do novih saznanja i zaključaka  kako živjeti vjeru u savremenosti zarad Božijeg zadovoljstva. Osnovni šerijatski princip je: „Sve što nije zabranjeno je dozvoljeno.” Kao stvorena razumna bića, sljedeći osnovne postulate vjere da budemo pravedni, pošteni, istinoljubivi, milostivi jedni prema drugima, poštujući druge i drugačije bit ćemo u stanju da se izborimo sa svim iskušenjima koje nosi savremeno doba.  U ovom kontekstu kao muslimani moramo konstantno da djelujemo osvješteno i mudro njegujući naš identitet, vjeru, kulturu i tradiciju.

Učiti na halal način, raditi, odmarati se i ponašati se u slobodnom vremenu, oblikovati odnos spram drugih ljudi i zajednici na dozvoljen način, imperativi su koji osim ishrane postaju svakim danom sve više motivirajući. Koliko je srozavanje društvenih normi ponašanja i socijalnih vrijednosti koje izaziva neku vrstu sasvim novog otuđenja u izobilju kojem svjedočimo uticalo po Vašem mišljenju na povećan interes za halal norme i način života?

Već spomenuti način života, halal lifestyle, je svobuhvatan koji podrazumijeva oblikovanje čovjeka kao društvenog bića. Čovjek kojeg islam odgaja, odgaja nefs i usavršava ga svakodnevno u različitim odnosima unutar sebe i oko sebe. Oni koji žive na taj način, ne zapostavljaju svoga Stvoritelja, samim tim ne zapostavljaju svoj bitak. U ovom dobu konzumerizma, pomodarstva je došlo do izmjena u prioritetima. Nije problem u korištenju različitih pogodnosti koje donosi novo doba, problem je u načinu korištenja i u pometnji među prioritetima. Zapostavljamo istinske vrijednosti, koje hrane duh i tijelo, zarad prolaznih stvari kojima jednostavno ne možemo odoljeti. To su iskušenja 21. vijeka zbog kojih se otuđujemo i zapostavljamo mnogo bitnije stvari u životu. Mislim da svi imamo te trenutke u svojim biografijama, nekada su i potrebni da bismo shvatili svrhu prolaznosti i beznačajnosti svega onoga što negativno utječe na nas, naše odnose s ljudima iz okoline, kao i na zajednicu. U vremenu beznađa, izgubljenosti, bezsvrsihodnosti, očiglednih niskih društvenih vrijednosti, izopačenosti mnogih pojava, mnogi se na vrijeme vraćaju iskonskim vrijednostima. Vraćaju se Stvoritelju, gdje se otvara nova priča, priča o halal normama i takvom načinu života.

Sve je više nemuslimana koji pokazuju interes prema halalu kao takvom. Kako to objašanjavate?

Da, to je veoma interesantna činjenica. Halal je takav da ni u jednom trenutku ne narušava norme ponašanja, življenja drugih religija. U kontekstu hrane, proizvodi halal kvalitete odgovaraju svim prehrambenim navikama, prihvatljivi su za sve životne dobi i za pripadnike svih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni proizvodi koji prolaze kroz dodatnu kvalitetu. Košer je veoma sličan halalu, populacija koja konzumira košer hranu, ukoliko nisu u prilici istu sebi obezbijediti kao zamjenu uzimaju halal hranu.

Halal hrana je u biti zdrava hrana, koju može konzumirati bilo ko bez obzira na konfesiju. Pripadnici drugih vjera, naravno oni koji su adekvatno informisani, svjesni su kvalitete i zdravstvene ispravnosti halal proizvoda.

U pogledu poslovanja, mnoge kompanije implementiraju halal standard u postojeći sistem kvalitete kako bi bili konkurentniji na tržištu. Kao konsultant halal kvalitete radila sam za nekoliko kompanija koje nisu iz muslimanskog miljea, ali su upoznati sa zakonitostima halal kvalitete te su prepoznali prosperitetnu priliku za nova tržišta. Implementirali su halal standard te ostvarili profit na ciljanim tržištima. U svijetu biznisa je primarni cilj prepoznati potrebe tržišta, u tom kontekstu s halalom je nemoguće biti na gubitku.

Da li Islamska zajednica u BiH posvećuje dovoljno pažnje ovoj temi, odnosno da li je halal u smislu njegove institucionalne zastupljenosti kroz prava vjernika prije svega u javnim institucijama zadovoljen na adekvatna način? Kada to kažem mislim na prava vjernika na halal ishranu i neka druga prava, koja postoje u gotovo svim zemljama Zapada?

Živimo u kompleksno uređenom državnom sistemu. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nastoji da ova tema zaživi u sistemskom uređenju. Zadatak države bi trebao biti da podjednako štiti prava i interese pripadnike svih konfesija unutar društva, u kontekstu javnih institucija. Nažalost, kod nas nije taj slučaj. U bolnicama, državnim vrtićima ne možemo dobiti halal hranu. Primarno pravo vjernika islamske vjeroispovijesti, u tom kontekstu, ne može biti ispoštovano, osim u slučajevima nagodnosti onih koji tu uslugu pružaju pa će se potruditi da adekvatno odgovore zahtjevu. Mislim da su takvi primjeri neznatni.

U suštini, muslimani su glavni pokretači ove teme. Muslimani trebaju da se izbore za svoje pravo, tako što će zahtjevati da se isto ispoštuje. Ne samo u javnim institucijama, nego u hotelima, restoranima… prilikom privatnih obroka u krugu porodice, prijatelja ili poslovnih okupljanja. Mi smo pokretači promjena, ukoliko bismo svi od sebe krenuli i dali lični doprinos, u svakoj instituciji, hotelu, restoranu imali bismo adekvatnu uslugu u skladu s halal standardom, usluge koje bi bile certificirane od strane nadležne Agencije za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini, koja ulaže velike napore kako bi svim muslimanima, bilo da se radi o stanovnicima naše domovine ili turistima koji preferiraju halal lifestyle bile zadovoljene potrebe u pogledu omogućavanja pripreme i posluživanja halal hrane, pripreme soba za odsjedanje, te obavljanja namaza.

Da li se po Vašem mišljenju čini dovoljno u vezi komuniciranja i promocije halala kao zdrave, normalne, korisne, a u isto vrijeme uvijek savremene vrijednosti, odnosno da li je to posao neke određene institucije ili svih onih koji su spoznali razliku?

Agencija za certificiranje halal kvalitete u BiH mnogo radi na tome. Ali nije to dovoljno.

U ovom procesu svaki musliman je bitan da pokreće tu priču, da se bori za svoje primarno pravo. To nije posao samo institucija, to je posao i odgovornost svakog pojedinca. Onog trenutka kad uđemo u ugostiteljski objekat tražeći halal certifikat, izdat od strane  Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH, podrazumijeva da smo osvijestili naše pravo i da smo se uvjerili vidjevši certifikat da smo u mogućnosti dobiti usluge u skladu s halal standardom.

U supermarketima, mi dirigujemo probijanje određenih proizvoda na tržište, mi smo dužni da kupujemo halal proizvode te na  taj način da potpomažemo proizvode s halal znakom.

Muslimanima je veoma bitan halal certifikat, jer na proizvodu ili ugostiteljskom objektu gdje je istaknut mogu biti sigurni da konzumiraju hranu  koja je u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Nažalost postoje mnogi ugostiteljski objekti koji na svojim reklamnim tablama, lecima, društvenim mrežama ističu da su halal bez pokrića, što je krivično djelo.  Jedino validno pokriće je Halal certifikat, koji podrazumijeva da su zadovoljeni svi zahtjevi Halal standarda BAS 1049:2010 i Vodiča za certificiranje halal uslužnih djelatnosti u objektu.

Samo Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju dokazati.

Halalmagazin.com

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija