Početna / Ličnosti / Haris Šabanović: Bosna i Hercegovina se znanjem brani

Haris Šabanović: Bosna i Hercegovina se znanjem brani

Haris Šabanović rođen je u Mostaru 1990. godine. U ljeto 1993. godine bio je sa porodicom zatočen u jednom od logora tzv. Herceg Bosne i protjeran sa kućnog praga. U osnovnoj i srednjoj školi je bio učenik generacije, a danas je Haris Šabanović, dipl. ekonomista, dvadesetosmogodišnji društveno angažirani i proaktivni mostarac koji je tokom studija bio aktivan član nevladinog sektora i predsjednik Unije studenata Univerziteta „Dzemal Bijedić“ u Mostaru. 2015. godine je izabran za predsjednika Asocijacije mladih SDA HNK i člana predsjedništva Asocijacije mladih SDA Bosne i Hercegovine.

Sa Harisom Šabanovićem za Stav razgovaramo o omladinskom, NVO i političkom aktivizmu, o položaju Bošnjaka u Hercegovini, o Asocijaciji mladih SDA i o njegovim učešćima na međunarodnim skupovima u Istanbulu i Atini.

Piše: Sanadin Voloder

Stav: Bili ste aktivni učesnik proteklih izbora na listi za Skupštinu HNK. Sa zadnje pozicije 35 ostvarili ste ogroman uspjeh. Kakve promjene ovi izbori donose za Bošnjake u dolini Neretve?

Haris Šabanović: Izbori iza nas su vjerovatno jedni od najčudnijih izbora u historiji Bosne i Hercegovine, što zbog famozne izmjene izbornog zakona vezano za unutarstranačke cenzuse na listama, što zbog dešavanja nakon izbora i jednog do sada kod nas neviđenog načina pokušaja koaliranja i uspostave vlasti. Ova dva trenda su nešto o čemu će vrijeme dati svoju ocjenu, a kako sada stvari stoje, sve su prilike da će ta ocjena biti negativna. Učestvovao sam aktivno u ovoj kampanji i izbornom procesu, po prvi put u ulozi kandidata. Moram priznati da sam zahvalan glasačima na podršci, obzirom da sam po broju glasova četvrti najuspješniji kandidat od svih kandidata za Skupštinu HNK. To je individualno dosta ozbiljan rezultat, pogotovo uzimajući u obzir da sam se kandidirao po prvi put. Ipak, ne gledam na taj rezultat iz te perspektive, ovo je timska igra, i svako ko je interpretira drugačije, niti je iskren niti dobronamjeran. Šta će ovi izbori donijeti u dolini Neretve još nisam siguran. Svjedoci smo kako na većem broju kantona, i na nivou FBiH, politički projekti koji su dobili osrednje ili slabo povjerenje građana izlaze sa jednom inicijativom da upravo oni trebaju formirati vlast, bez stranaka koje su dobile daleko najveći broj glasova. Slične tendencije postoje i u HNK, jedna agresivna želja određene grupe izbornih gubitnika kojima je narod pokazao gdje im je mjesto sada bi da istisne SDA i zauzme to mjesto u vlasti. Za mene su takve tendencije neozbiljne, ali istovremeno i opasne, i nama u SDA ne pada na pamet da volju naroda prepustimo u ruke onih koji niti su dobili povjerenje naroda, niti vjerujemo da bi radili u interesu tog naroda. U ovom mandatu smo započeli ozbiljne projekte, i namjeravamo ih završiti u naredne četiri godine. Ozbiljni procesi su pred nama, država se nalazi u jednom ozbiljnom historijskom trenutku, ali isto tako znamo da samo stabilna i prosperitetna ekonomija može povući ovu zemlju naprijed, da obrazovanje i zdravstvo moraju proći određenu preobrazbu.

 Konformizam i ego moramo ostaviti po strani, i prihvatiti meritorij da rad, kvalitet i obraz nemaju alternativu.

Stav: Aktivan ste član društvene zajednice još od srednje škole, kroz Info servis za mlade, Uniju studenata Univerziteta „Džemal Bijedić“ i Asocijaciju mladih SDA. Da li se slažete da mladi kroz NVO, sportski ili politički aktivizam mogu utjecati konkretno na promjenu svog položaja i stanja društva u cjelini?

Haris Šabanović: Možemo. Moramo. Lično sam protivnik izolacije mladih kao posebne kategorije, jer oni koji to rade često takvim potezima nanose više štete nego koristi ovoj grupi ljudi. Imam dojam da se sve te konferencije, okrugli stolovi, kojima sam često i sam prisustvovao, kažu da za mlade ljude postoje samo NVO organizacije i volonterizam i uglavnom se oko toga priča vrti. Postoji niz drugih predmeta interesovanja ove grupe, uzajamno uzročno-posljedično povezanih sa nizom drugih pojava i procesa, gdje bilo kakvo izdvojeno posmatranje u startu daje krivu sliku. Mladi ljudi današnjice su i intelektualci, doktori, bore borbu za kvalitetniji obrazovni sistem, bolje uslove studentskih zajmova, prvo zaposlenje, zaposlenje uopće, siva ekonomija, stambeno zbrinjavanje, dječiji doplatak, itd. Kao što vidimo, većina problema koji danas muče mladog čovjeka, muče i većinu građana Bosne i Hercegovine, bez obzira kojoj generaciji pripadaju. Ovo su ozbiljni problemi, koji traže dugoročna sistemska i temeljita rješenja, i mislim da će na ovoj generaciji ljudi biti jedan taj intelektualni tranzicijski poduhvat, prelaska sa jednog sistema razmišljanja na drugi. Svijet, odnosno uslovi i način života se značajno promijenio, i naše generacije neće moći živjeti živote naših roditelja, niti onaj socijalistički način života nekadašnje Jugoslavije, a pogotovo nećemo dopustiti onu drugu fazu njihovih života, rovove po Bosni i agresiju. Danas se Bosna i Hercegovina brani olovkom i papirom, tu bitku ćemo znati i voditi i dobiti. Ipak, naš način razmišljanja, promišljanja o budućnosti ćemo morati promijeniti. Recidive prošlosti moramo smjestiti gdje pripadaju i polahko preuzimati odgovornost za svoje postupke i svoju budućnost. U vremenu pred nama, ukoliko želimo ići naprijed, moramo prihvatiti proaktivni pristup rješavanju problema, da igru pred nama igramo bijelim figurama, da shvatimo da ad hoc rješenja više nisu prihvatljiva. Konformizam i ego moramo ostaviti po strani, i prihvatiti meritorij da rad, kvalitet i obraz nemaju alternativu. Mlade ljude samo treba uvjeriti da imaju za šta da se bore, i tada su nepobjedivi. Ovakve principe sam uspio nametnuti u svom radu dok sam vodio pomenute 3 organizacije, i zato ponosno stojim iza rezultata ovih organizacija u prethodnih više od 10 godina. Nisam se nimalo ustručavao da kao predsjednik Unije studenata Univerziteta „Džemal Bijedić“ u jednim turbulentnim vremenima za ovaj simbol Mostara i Hercegovine  povedem studente Univerziteta u velike studentske proteste protiv tadašnje nemarne Vlade HNK sa ozbiljnim degradacijskim tendencijama ka Univerzitetu, pa smo takve namjere zaustavili, i uspjeli otkočiti i pokrenuti procese koje je Univerzitet „Džemal Bijedić“ čekao preko 15 godina. Na ovim principima smo uspjeli da na lokalnim izborima 2016. godine više od polovine izabranih vijećnika SDA u općinskim vijećima u HNK budu iz redova Asocijacije mladih SDA, a na istim principima smo uspjeli iznijeti i veliki teret izborne kampanje 2018. godine, i čestitam svojoj Asocijaciji koja je svojim radom i zalaganjem bila jedan od najvećih faktora u poboljšanju izbornog rezultata SDA u HNK.

Kod mladih ljudi u Hercegovini nikad neće biti prihvaćena teza o majorizaciji Bošnjaka, ovo je ponosan narod koji nikad nije dao na sebe.

Stav: Koliko je važno da mladi učestvuju u političkim procesima koji se vode u našem društvu, posebno u dijelovima gdje je jedan od naroda marginaliziran kao što je to sa Bošnjacima Hercegovine?

Haris Šabanović: Važno je to svugdje, samo negdje je to naglašenije ili potrebnije, negdje malo manje naglašeno ili potrebno. Gotovo svaki progres je uvijek počinjao od mladih, i mislim da ni u Bosni i Hercegovini neće biti ništa drugačije. Promjene su neminovnost, to je u biti jedina konstanta, i nije nešto čega se trebamo plašiti. Bosna i Hercegovina je država izuzetno kompliciranog uređenja, specifične historije, ali i međuljudskih odnosa. Ova država je preživjela svjetske ratove, okupacije, agresiju, genocid, i sve to za 100 godina. Iz svih ovih situacija Bošnjaci su izašli kao pobjednici i svijetla obraza. Da bismo se bavili politikom, i smatrali sebe uopće kompetentnim da raspravljamo o nekoj budućnosti, moramo dobro poznavati svoju historiju. Historija se često ponavlja, sa sličnim akterima i namjerama, samo se vrijeme i okolnosti mijenjaju, mi smo se evo više puta osvjedočili tome. U svijetu današnjice, veliki je broj neprijatelja ove države, internih i eksternih, u nekim dijelovima izraženije, u nekim manje izraženo. Ovo kažem iz pozicije u kojoj se nalazimo, npr. konkretno Bošnjaci, na jugu naše domovine, i ovdje nikad neće biti prihvaćena teza o majorizaciji Bošnjaka od tih ljudi, ovo je ponosan narod koji nikad nije dao na sebe. Ipak, Bosna i Hercegovina se najviše brani ovdje, u Mostaru, Vlasenici, Brčkom, Prijedoru, Neumu, Bihaću, Višegradu, iako su ne tako davno granice bile dosta južnije, odnosno sjevernije. Isto tako, potrebne su neke nove dimenzije politike, određena promjena kursa, koja možda treba nova znanja, tehnologije, ali i mudrost pouke. Politika nije za svakog, mislim da bi i ovoj zemlji bilo lakše da su to neki ljudi ranije sami za sebe rekli, ali nisu. Naš najveći patriotski čin prema našoj zemlji je biti najbolji u onome što radimo, i u toj oblasti dati svoj maksimum. U demokratskom društvu država i zdravo društvo formiraju se politikom, ma kakva nam ona izgledala i kakvom nam je htjeli predstaviti momentalno, i bilo ko ko iskrenom mladom čovjeku koji iskrenom namjerom želi doprinijeti poboljšanju društva i zajednice kaže da se treba maniti politike ne misli dobro ovoj državi.

Nisam se nimalo ustručavao da kao predsjednik Unije studenata Univerziteta „Džemal Bijedić“ u jednim turbulentnim vremenima za ovaj simbol Mostara i Hercegovine  povedem studente Univerziteta u velike studentske proteste protiv tadašnje nemarne Vlade HNK sa ozbiljnim degradacijskim tendencijama ka Univerzitetu, pa smo takve namjere zaustavili, i uspjeli otkočiti i pokrenuti procese koje je Univerzitet „Džemal Bijedić“ čekao preko 15 godina.

Stav: Predstavljali ste Bosnu i Hercegovinu na Generalnoj skupštini omladinskog ogranka Organizacije islamske saradnje u Istanbulu. Šta je rezultat vašeg učešća na ovom skupu?

Haris Šabanović: Svijet je danas postao jedna globalna zajednica, kao prvo bez međunarodnog priznanja vi niste država. Drugo, skoro nijedan aspekt države ne može funkcionisati strogo interno bez međunarodnog učešća. Ni najveće svjetske sile sebi ne mogu danas dopustiti izolaciju, te velike iznose svojih budžeta planiraju za takve potrebe. Doba tehnologije, unija država, globalnog ekonomskog tržišta ruše barijere među državama, i u tom svijetu je jako bitna vaša pozicija, kao i sama percepcija u očima drugih. Ipak, skoro nijedan veći skup danas u svijetu ne može proći bez prisustva Bosne i Hercegovine. To je danas jedna nepobitna činjenica, ma kako se neki bezuspješno trudili da to ospore. Krajem oktobra ove godine učestvovao sam kao predstavnik  BiH na generalnoj skupštini ICYF (Islamic conference youth forum) ili u slobodnom prevodu Omladinskog foruma organizacije islamske konferencije, te smo prva evropska zemlja koja je uzela aktivno učešće u radu ove organizacije gdje učestvuje nešto više od 50 zemalja. Cilj nam je da do 2020. godine otvorimo predstavništvo ove organizacije u Sarajevu, kao regionalni centar za jugoistočnu Evropu.

Naša misija mora da bude da formiramo buduće državnike koji će biti spremni da služe ljudima, a ne samo političare koji bolesno žele da vladaju.

Stav: Predstavljali ste mlade SDA u Atini na Kongresu mladih Evropske narodne stranke?

Haris Šabanović: Da, u novembru 2018. godine sam bio u Atini zajedno sa kolegom Malikom Spahićem i učestvovao na kongresu YEPP-a (Youth of European people’s party) kao predstavnici Asocijacije mladih SDA. Jasno smo iznijeli naš stav da se o pitanjima Bosne i Hercegovine u međunarodnim okvirima ne može pričati bez najveće stranke u BiH, Stranke demokratske akcije, i da nećemo dopustiti nikakvo nedobronamjerno involviranje u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.
Svi ovi trendovi kada razmislite i pozivi na ovakve događaje kažu da smo danas nezaobilazno relevantni na karti Evrope i svijeta, i da je naša budućnost u zajednicama poput EU, NATO-a i sl. apsolutno neupitna, ma kako je neki osporavali ili otežavali taj put.

Asocijacija mladih SDA HNK je uspjela da na lokalnim izborima 2016. godine ostvari više od polovine izabranih vijećnika SDA u općinskim vijećima u HNK budu iz redova Asocijacije mladih SDA, a na istim principima smo uspjeli iznijeti i veliki teret izborne kampanje 2018. godine, i čestitam svojoj Asocijaciji koja je svojim radom i zalaganjem bila jedan od najvećih faktora u poboljšanju izbornog rezultata SDA u HNK

Stav: Kako vidite rad Asocijacije mladih SDA BiH u narednom periodu?

Haris Šabanović: Asocijacija mladih SDA je najmnogobrojniji i najorganiziraniji politički podmladak u Bosni i Hercegovini. Kada ste neko ko predstavlja SDA, to sa sobom uvijek nosi dodatne odgovornosti, pa tako je i sa Asocijacijom mladih SDA. Moja vizija rada u narednom periodu otprilike ide u dva pravca, s jedne strane dodatno i stalno vraćanje onim izvornim vrijednostima Stranke demokratske akcije, a s druge strane modernizacija rada i praćenje svjetskih trendova na tom polju. Kombinacija ova dva pravca, naizgled suprotnog smjera, mislim da je pravi put za Asocijaciju mladih SDA. Naša misija mora da bude da formiramo buduće državnike koji će biti spremni da služe ljudima, a ne samo političare koji bolesno žele da vladaju. Na međunarodnom nivou moramo svoju saradnju usresrediti na najbitnije tačke, te u periodu pred nama planiramo uzeti aktivno učešće u upravljačkim tijelima omladine Evropske narodne stranke (YEPP). Također, postojeće dobre odnose sa mladima AK partije u Turskoj, Moderaterne u Švedskoj, OVP Austrije, Konzervativcima Velike Britanije unaprijediti u stalno partnerstvo. Saradnju sa prijateljskim fondacijama trebamo uozbiljiti, i dići na veći nivo. Ova država ima iskrene prijatelje, i šteta bi bila ne iskoristiti njihovu ponuđenu saradnju. Saradnja sa predstavnicima mladih drugih političkih stranaka u BiH iz reda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, jer šta god radili ili mislili ova država prirodnim procesom ostaje na mladima i moramo je zajedno učiniti boljom za život i nas i budućih generacija. Naš prioritet mora biti jasna probosanska vizija Bosne i Hercegovine, kvalitetni kadrovi sposobni odgovoriti svakom zadatku koji bude postavljen pred njih, i sistem vrijednosti na kojem je zamišljena ideja SDA.

Stav

Facebook Comments
26Shares

O nama Redakcija