Početna / Historija / Predstavljanje u Mostaru: Knjiga „Svjedoci zla“ Akifa Agića i Faruka Vele
vele-agic-svjedoci zla

Predstavljanje u Mostaru: Knjiga „Svjedoci zla“ Akifa Agića i Faruka Vele

„Svjedoci zla“, knjiga poznatog gornjovakufskog ratnog reportera Akifa Agića i novinara Faruka Vele, koja je nedavno izašla iz štampe, privukla je veliki interes bosanskohercegovčke i šire javnosti i već je veoma tražena.

Svoj hod po Bosni i Hercegovini „Svjedoci zla“ će započeti naredne sedmice, i to iz herojskog Mostara, gdje će promocija ovog djela biti održana u četvrtak 25. oktobra u 19 sati u prostorijama mostarskog Centra za kulturu, javlja bh. informativni servis INS (Bosnian News Service).

Na promociji će, kako je najavljeno,  govoriti Azra Penava, predstavnica porodica stradalih pripadnika Armije RBiH iz Komande Četvrtog korpusa u zgradi „Vranica“, bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić, jedan od recezenata, te autori, dok će ulogu moderatora imati mostarski novinar Hasan Eminović.

Promocije će biti održane i širom Hercegovine i srednje Bosne, ali i u Hrvatskoj.

„Mostar je, uz Gornji Vakuf, Stolac Vitez, Novi Travnik i druge gradove Hercegovine i srednje Bosne, najveća žrtva agresije Hrvatske i sulude politike tzv. Herceg-Bosne“, tvrde autori.

Inače, riječ je o djelu na 480 strana, pisanom godinama, koje na osnovu brojnih dokaza, fotografija, stenograma, najčešće dokumenata Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao i brojnih razgovora koje su autori vodili od početka devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, potpuno raskrinkava agresiju Republike Hrvatske, tzv. Herceg-Bosnu, kao i politiku HDZ-a BiH, kako u prošlosti, tako i danas. O onome što je pravosnažna presuda Haškog tribunala nazvala „udurženim zločinačkim poduhvatom“ i „međunarodnom oružanom sukobu“ s učešćem Hrvatske vojske.

Knjiga tako detaljno piše o slučaju „Vranica“ i tome kako je 1993. godine Mostar bio grad u kojem je „smrt hodala četveronoške“, logorima i logorašima iz Heliodroma, Dretelja, Gabele, Koštane bolnice, Ljubuškog, Mašinskog fakulteta, ubijenim i zatočenim imamima, etničkom čišćenju Stoca, rušenju bogomolja… Također, u knjizini je po prvi put publikovan spisak logoraša, mahom Bošnjaka, koje je sastavljao sam HVO. 

Nadalje, ovo djelo dokumentira učešće Tuđmanovih specijalaca u napadu na Gornji Vakuf, te kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarević lani odlikovala navedene jedinice, šta su pripadnici HV-a sami pisali o operacijama u BiH. Tu je i priča sa čovjekom koji je preživio„živi štit“ na Crnom vrhu, razgovor sa žrtvama zlostavljanja i mučenja u Prozoru, masakra u Ahmićima itd.

Također, autori donose argumente kako je Tuđman izdao Posavinu, piše o tome ko je u Zagrebu referirao da od „Bune do Stoca više nema muslimana“.

Na koncu, ovo djelo se bavi pravosnažnom presudom u slučaju „Prlić i ostali“, kao svojevrsnim historijskim epilogom, te donosi važne činjenice o njoj, kao i priču o suočavanju sa zločincima.

Uz ratni intervju sa legendarnim komandantom, rahmetli Arifom Pašalićem, te podsjećanje na raniji razgovor sa pokojnim fra Lukom Markešićem, u knjizi govore bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, advokat Ante Nobilo, historičarem  Tvrtko Jakovina, ugledni hrvatski novinar em Boris Pavelić, Ivicom  Jegerom, vojnikom HV-a koji je ratovao u Gornjem Vakufu….

Historičar mr. Alen Zečević je zapisao:

„Knjiga Svjedoci zla, nastala kao koautorski rad Akifa Agića i Faruka Vele, dvojice novinara sa zavidnim višegodišnjim istraživačkim i publicističkim iskustvom, vrijedno je djelo čiji sadržaj, temeljen na autentičnim i relevantnim povijesnim izvorima, uglavnom hrvatske provenijencije, egzaktno dokazivo demistificira ulogu rukovodstava najodgovornijih aktera političkog života Republike Hrvatske i njima subordiniranih paradržavnih struktura uspostavljenih u agresijom ugroženoj Republici Bosni i Hercegovini“.

„Zločini Hrvtaske su strašni i nose bol koji teško zarasta, a liječi se samo ISTINOM“, poručili su autori, uz poziv Mostarcima i Hercegovcima na promociju 25. oktobra.

Priče iz Hercegovine

Facebook Comments
12Shares

O nama Redakcija