Početna / Tag Archives: historija

Tag Archives: historija

Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Hercegovine Mostar

Krajem mjeseca juna 2018. godine u okviru izdavačke djelatnosti Muzeja Hercegovine iz Mostara objavljena je dvojezična publikacija naslovljena „Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Hercegovine Mostar“ / „Catalogue of the stone Archaeological collection of the Museum of Herzegovina Mostar“. Iako se iz samog naslova da naslutiti da je riječ o kataloškom …

Pročitaj više »

Pokret za vakufsko-mearifsku autonomiju: Proces kroz kojeg su Bošnjaci postali politički narod

Okupaciona uprava nizom svojih propisa od 80-tih godina XIX stoljeća konstituisala je vjersku i vakufsko-mearifsku organizaciju Bošnjaka koja je bila pod njenom potpunom kontrolom i upravom. Ona je vjerske službenike Bošnjaka pretvorila u svoje činovnike, a vakuf stavila pod svoju potpunu kontrolu. Dotadašnje veze bosanskohercegovačkih Bošnjaka sa njihovim duhovnim poglavarom …

Pročitaj više »

Husein Husaga Ćišić, borac za šestu buktinju na grbu Jugoslavije

Husein Husaga čišić

Ugledni Mostarac, intelektualac i političar, osvjedočeni antifašista, upustio se u ono što je do tada bilo nezamislivo. Piše: Alen Zečević Završetkom Drugog svjetskog rata, kada je ostvaren zajednički cilj naroda i sa jugoslavenskog prostora protjeran fašistički okupator, otvorio se spektar vrlo značajnih političkih pitanja koja su, između ostalog, trebala da …

Pročitaj više »

Sadržaj časopisa Hercegovina 16 brojeva

arhiv hercegovine

Časopis za kulturno i historijsko naslijeđe pod imenom „Hercegovina“, djeluje već skoro tri decenije, a do sada je izašlo šesnaest (16) brojeva. Izdavači časopisa su Muzej Hercegovine Mostar, Arhiv Hercegovine Mostar i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Mostar. Obavezni izvor za proučavanje Hercegovine U časopisu se objavljuju tekstovi …

Pročitaj više »

Kadiluk Belgrad ili Belgraddžik (drugo ime Konjic)

konjic s pakline

Piše: dr Jusuf Mulić Belgraddžijskikadiluk: Kadiluk Belgrad ili Belgraddžik (drugo ime Konjic), osnovan je krajem XVI ili početkom XVII stoljeća u vrijeme kada su postepeno smanjivani teritorijalni opsezi tzv. velikih ili višenahijskih kadiluka, a uporedo s tim povećava se broj muslimanskih stanovnika, osnivani    mali, pretežno nahijski kadiluci.Za razliku od kadiluka …

Pročitaj više »

Evlija Čelebija: Šeher i grad Mostar

stari most stara fotografija

Drevni zapisi Mostar znaci varos s mostom. Prema pricanju latinskih istoricara, u ovome je seheru u starinsko doba bio most preko rijeke Neretve s jedne strane na drugu, i to na jakom gvozdenom lancu u debljini covjecijeg stegna, i od toga mu je ostalo tako ime. Ovaj seher je osvojio …

Pročitaj više »

540 godina od smrti kraljice Katarine: Hercegovačka princeza na bosanskom dvoru

kraljica katarina kosača

Piše: Dragana Tomašević Prošlo je 540 godina od njene smrti, a Bosna još uvijek pamti svoju kraljicu Katarinu. Mnoge priče i legende čuvaju istinu o njoj, a jedna od njih kaže: Kad je postala bosanskom kraljicom, dobra i pobožna Katarina Kosača-Tomaš najviše vremena provodila je u Kraljevoj Sutjeski. Svoja je …

Pročitaj više »

Afirmacija kulturnog blaga: Monografija “Stećci Podveležja”

stećci podveleže

Pored monografije o stećcima Podveležja, koja sadrži brojne skice, mape, fotografije, dodatni korak u pravcu afirmacije turističkih potencijala tog kraja je i nominacija nekropole na lokalitetu Humčica za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Piše: Sanadin Voloder U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini i susjednim državama aktuelizirana su istraživanja stećaka, …

Pročitaj više »

Gomile (tumuli) i gradine Podveležja: Svjedoci života iz prethistorijskog doba

gomila-podveleže

Podveležje je visoravan u podnožju planine Velež, koja se prostire od kotline Bijelog Polja na sjeverozapadu do magistralne ceste Mostar – Nevesinje na jugoistoku, iznad Blagaja. Tumuli ili gromile (gomile) su humci koji su podizani nad grobom mrtvaca. To je najrašireniji tip grobnica na prostorima gdje su živjeli Iliri. U …

Pročitaj više »

Vrednovanja ilirske prošlosti ne negira naše slavenske korijene

Amra_Šačić

Antički izvori prepoznali su 18 ilirsko-panonskih naroda koji su naseljavali prostor današnje Bosne i Hercegovine. Neozbiljno je tvrditi da su svi ti ljudi dolaskom Slavena odselili u Albaniju. Dolazak Slavena uzrokovao je akulturaciju romaniziranog domaćeg, ilirskog stanovništva, ali ne i biološki nestanak. Stoga je, svakako, i “ilirski” identitet jedan od …

Pročitaj više »