Početna / Hercegovina / Zuko Džumhur – crta, piše, govori, hoda…

Zuko Džumhur – crta, piše, govori, hoda…

Djelo Zuke Džumhura i dalje je traženo i aktuelno na području bivše zajedničke države.

Ono što je za Travnik Ivo Andrić, za Tuzlu Meša Selimović, za Mostar Aleksa Šantić to je Zulfikar Zuko Džumhur za Konjic. Ovaj svestrani umjetnik, boem, novinar, likovni kritičar, iza kojeg je ostalo preko 10 000 karikatura, 35 pozorišnih scenografija, tri scenografije za film, TV serijal Hodoljeublje kroz koje je obišao gotovo cijeli svijet je najbolji razlog da posjetite grad na Neretvi i njegovu rodnu kuću – muzej.

Zuko je rođen u Konjicu 24. 09. 1920. godine, odakle njegova porodica seli u Beograd kad je imao samo  dva mjeseca. Umro je u Herceg Novom 27. 11. 1989. godine gdje je zbog zdravstvenih razloga proveo zadnje godine života. Po vlastitoj želji sahranjen je u rodnom Konjicu dva dana kasnije, na dan Republike, posljednji koji je obilježen u svim jugoslavenskim republikama.

Kafana „Hercegovina“ u Herceg Novom još uvijek pamti „Zukovu stolicu”.

Andrić napisao predgovor za knjigu

Iako je bio sin hafiza Abduselama koji je u Beogradu obnašao funkciju vojnog muftije i imama Bajrakli džamije to Zuki nije bila prepreka da ostvari vrhunske rezultate na mnogim kulturnim poljima.

Zuko je završio gimnaziju u Sarajevu, a Likovnu akademiju u Beogradu. Upravo je Beograd ključni grad u Zukinom životu iako su ga Hodoljublja na Televiziji Sarajevo proslavila. Prvi crteži štampani su mu u „Narodnoj armiji“ 1947. godine, a od tada je objavio oko 10.000 karikatura i ilustracija u „Ježu“, „Borbi“, „Vetrenjači“, „Politici”, „Oslobođenju”, NIN-u.

Džumhur je jedini pisac kojem je nobelovac Ivo Andrić napisao predgovor za knjigu „Nekrolog jednoj čaršiji“, u kojem između ostalog Andrić piše: „Kad se poznati slikar i darovit, popularni karikaturista Politike javio kao pisac mnogi je čitalac bio iznenađen pojavom ovog umjetnika koji umije “u dvije brazde da ore”. Ja se, pravo da kažem, nisam tome mnogo začudio. On je rodom iz Konjica, mjesta iznad kojeg se BH zemlja naglo prelama u svoju drugu, mediteransku, kako mnogi misle, bolju polovinu; dakle Hercegovac, a za Hercegovce je riječ veliko iskušenje kojem oni teško mogu da odole. U svakom od njih živi potencijalni pisac ili bar usmeni pripovjedač. Tome iskušenju podlegao je vjerovatno i Z. Džumhur kad je osjetio potrebu da od majstorskog crtačkog prikazanja pređe na pismeno kazivanje. A, time je, htio, ne htio, primio i sve teškoće koje pisana riječ neminovno nosi sa sobom i sve rizike spisateljskog posla.“

Također, Džumhur se družio sa predsjednikom Titom kojem se najviše dopala karikatura na kojoj je prikazan Marks u radnoj sobi sa slikom Staljina na zidu. Kroz tu karikaturu je prikazan razlaz Tita i Staljina, Jugoslavije i Sovjetskog saveza.

Krajem 2018. godine sarajevska izdavačka kuća Buybook je priredila Izabrana djela Zuke Džumhura na 671. stranici, latinično i ćirilično izdanje, i to 60 godina od kad je sarajevska „Svjetlost” u posebnom ruhu izdala „Nekrolog jednoj čaršiji“ najslavniju Džumhurovu knjigu.

O ovoj knjizi Miljenko Jergović je napisao da je to bio putopis, a opet i zakašnjeli oproštaj s imperijom koja je četiri stoljeća vladala Bosnom i Hercegovinom i koja je iza sebe ostavila brojne tragove na toj zemlji i na ljudima, te s onom drugom carevinom, koja je vladala deset puta kraće, ali su njezini tragovi svježiji.

Veliki interes za djela Zuke Džumhura

Povodom izlaska iz štampe Izabranih djela Zuke Džumhura za portal Al Jazeere razgovarali smo sa direktorom Buybooka Damirom Uzunovićem.

Djelo Zuke Zulfikara Džumhura, u riječi i slici, odavno je topos bosanskohercegovačke baštine koje će naravno biti izgubljeno ako ostane samo na predanju ili prepričavanju onoga što je Džumhur za života rekao ili napisao kaže na početku razgovora Damir Uzunović govoreći o motivu i cilju Buybooku u publikovanju Izabranih djela Zuke Džumhura.

„Od rata naovamo djelo Zuke Džumhura na tržištu je postojalo samo kao ratni plijen izuzet iz velikog skladišta knjiga smještenog u Gladnom polju kraj Sarajeva i sporadično se pojavljivalo kao švercovani materijal na tezgama uličnih prodavača knjiga ili što bi se reklo ispod ruke; to je ono izdanje sabranih djela Zuke Džumhura iz 1991. godine u izdanju Oslobođenje Publica koje potpisuje urednik Miroslav Prstojević. Izdavačka kuća Buybook odlučila je dati novi život Zukinom djelu i na taj način zaštititi ga od propadanja i od nelegalne distribucije,“ dodaje Uzunović.

Djelo Zuke Džumhura i dalje je traženo i aktuelno na području bivše zajedničke države što su prepoznali u Buybooku i priredili dvostruko izdanje, na latinici ijekavsko i na ćerilici ekavsko.

„Zukina aktuelnost ne prestaje, nebitno da li se radi o ponovnim emitovanjima popularne tv emisije Hodoljublja ili o stalnim pokušajima da se na regionalnom tržištu pronađe još koji zaostali komplet Zukinih knjiga iz 1991. godine. Kako bismo naše izdanje približili sve većem interesu čitalačke publike za Zukinim djelom, uradili smo jednotomno izdanje u kojem smo u lijepoj opremi i tvrdom povezu objedinili sva Zukina djela osim djela „Adakale“, za koje nije postojala saglasnost između naše redakcije i držaoca autorskih prava, Zukine kćerke. Napravili smo u stvari dva izdanja, jedno na ijekavici za ijekavsko govorno područje i drugo na ekavici. Izdanje na ekavici je ujedno i ćirilično izdanje i Buybook je jedan od rijetkih regionalnih izdavača koji u svojoj produkciji ima zastupljena oba pisma. Zuko je naravno bio dugo vremena i stanovnik Beograda, beogradski đak, te je u svojim tekstovima i u potpisima pod svoje karikature miješao latinično i ćirilično pismo, pisao je i ijekavicom i ekavicom, jednostavno kako mu je u tom trenutku palo na pamet, pa je i ovo naše dvostruko izdanje sasvim logično objašnjenje“, dodaje Uzunović.

Iako je prošlo kratko vrijeme od izdavanja Izabranih djela Zuke Džumhura reakcije i interes čitalaca u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj pokazuje opravdanost ovog projekta.

„Djelo Zuke Džumhura po objavljivanju odmah je naišlo na interes najvećeg lanca knjžara u Srbiji te je tamo odmah i distribuirano, a za manifestaciju Noć knjige ili na Buybookov rođendan 26. 12. prošle godine bilo je jedna od najprodavanijih i najtraženijih knjiga. Za dan mimoze u Herceg Novom, gdje je Zuko živio svoje posljednje dane, napraviti ćemo prvu promociju Djela Zuke Zulfikara Džumhura u prisustvu njegove kćerke i urednika izdavačke kuće Buybook“, kaže na kraju razgovora Damir Uzunović.

Rodna kuća – muzej Zuke Džumhura u Konjicu

Zavičajni muzej Konjic nalazi se u srcu historijske jezgre grada Konjica uz lijevu obalu rijeke Neretve, pored Kamene ćuprije. Iako ideja o osnivanju muzeja datira iz 1974. godine, muzej je osnovan u martu 2011. godine. U sklopu njega nalazi se stalna entografska postavka, arheološka postavka, galerijski prostor, zavičajna biblioteka i kao depadans djeluje Rodna kuća najpoznatijeg Konjičanina, svjetskog putopisca, slikara i karikaturiste Zulfikara Zuke Džumhura.

„Osim stalnih postavki, muzej tokom godine organizuje razne tematske  kulturno-edukativne događaje: izložbe, promocije knjiga, koncerte, edukativne radionice. Svi navedeni kulturni događaji održavaju se u Galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja i Rodnoj kući Zulfikara Zuke Džumhura. Zavičajni muzej Konjic i Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura od samog osnivanja predstavljaju značajnu kulturnu kariku grada Konjica i doprinose razvoju turizma u gradu“, kaže za Al Jazeeru Muhamed Krnjić iz Zavičajnog muzeja.

Pored Stare ćuprije, Neretve, raftinga, Boračkog jezera, brojnih planina koje okružuju Konjic, te nadaleko čuvenog konjičkog drvorezbarstva, rodna kuća Zuke Džumhura je nezaobilazna destinacija turista.

„Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura u sastavu je Zavičajnog muzeja od 2011. godine. Svi posjetioci i poznavaoci lika i djela Zulfikara Zuke Džumhura u njoj mogu vidjeti autentičan dio namještaja starog oko 100 godina, rađenog u Konjicu, dio autentičnih rukopisa – objavljenih i neobjavljenih, dio fotografija iz Zukinog djetinjstva, njegove porodice i susreta sa poznatim ličnostima, autentičnu garderobu iz serijala “Hodoljublje”, kao i preko 500 kopiranih karikatura, koje je poklonio Zukin prijatelj i arhivista Safet Hebibović,“ dodaje Krnjić.

Pored stalnih postavki, rodna kuća Zuke Džumhura je mjesto književnih susreta, izložbi, likovno-edukativnih radionica za osnovce, kao i mjesto gdje se održavaju “Dani otvorenih vrata” koji se priređuju u povodu godišnjice rođenja i smrti Zulfikara Zuke Džumhura.

Al Jazeera

Facebook Comments
0Shares

O nama Redakcija